Površine polja u Vrgorcu (ha)
- Rastok
- Jezero
- Bunina
- Ostalo
Na južnom i istočnom području Grada Vrgorca protežu se polja Bunina, Rastok i Jezero. Istočno je smješten Rastok sa svojih 850 hektara. Na jugoistoku se proteže polje Jezero s površinom od 970 hektara. Polje Bunina manje je obrađeno zbog nedostatka navodnjavanja i ima oko 210 hektara obradivog zemljišta. Sjeverni i zapadni dio područja Grada Vrgorca brdsko-planinskog je tipa te je obradiva poljoprivredna površina zastupljena u vidu vrtača i dolaca s ukupnom površinom od 120 hektara. Cjelokupna poljoprivredna proizvodnja može se podijeliti na nekoliko grana od kojih su najznačajnije:
Vinogradarstvo – najrazvijenija grana poljoprivrede. Broj čokota vinove loze iznosi cca 8.000.000 milijuna. Na uzgoj stolnog grožđa otpada 30%, a ističu se dvije sorte Kardinal i Viktorija. Od vinskih sorti koje čine 70% vinogradarstva ističu se crne sorte Trnjak, Merlot, Vranac i Plavka, a od bijelih Rukatac, Zlatarica, Medna, Pošip i Kuč.
Vinarstvo – do 90-ih godina prošloga stoljeća proizvodnja vina bila je isključivo industrijskog tipa s proizvodnjom stolnih vina. U posljednjih 20-ak godina razvoj vinarstva ide u pravcu poboljšanja kvalitete i prepoznatljivosti na tržištu, posebno s naglaskom na autohtonost izvornih sorti (Trnjak, Rukatac, Plavka).
Voćarstvo – od voćarske proizvodnje najznačajnija je proizvodnja jagoda s udjelom od oko 30% ukupne voćarske proizvodnje. Vrgoračka jagoda odlikuje se ranim sazrijevanjem te bogatstvom aromatskih i mineralnih tvari te s punim pravom nosi naziv najprepoznatljivijeg branda koji se proizvodi u gradu Vrgorcu.. Ostale ekonomski značajne voćne vrste su: jabuka, breskva, nektarina, šljiva i smokva s udjelom od oko 60%. Na ostale voćne vrste (orah, maslina, kruška, šipak, trešnja i višnja) otpada oko 10% voćarske proizvodnje.
Ratarstvo – intenzivnog je karaktera i razvija se na površini od oko 350 hektara.
Pčelarstvo – razvijenije je u brdsko-planinskom dijelu grada Vrgorca na kojem raste medonosno bilje: vrijes (Satureia montana L.), smilje i kadulja (Salvia pratensis L.). Bavljenje pčelarstvom je u porastu što dokazuje činjenica da je posljednjih deset godina broj košnica narastao s 1.100 na 2.100 komada s tendencijom daljnjeg rasta.
Od ukupne poljoprivredne proizvodnje, više od 90% otpada na proizvodnju i prodaju primarnih proizvoda, dok će za njezino širenje i razvoj biti potrebno i razvijati finalizaciju primarnih proizvoda kroz tehnološke procese kojima se produljuje vijek trajanja i mogućnost prodaje kao što su sušenje, smrzavanje, podhlađivanje, ekstrakcija, ugušćivanje, fermentacija, acetacija, mariniranje, konfekcioniranje i pakiranje.